Umjetna inteligencija zapravo nije tako popularna kao što se čini

Najnovija studija Instituta Reuters i Sveučilišta u Oxfordu otkriva da samo mali dio ljudi redovito koristi umjetnu inteligenciju poput ChatGPT-a, a tu se ističu mladi između 18 i 24 godine. Unatoč ogromnim ulaganjima i pažnji, umjetna inteligencija još uvijek nije postala dio svakodnevice većine. Javnost je, međutim, prilično pesimistična u pogledu njezina utjecaja.

Studija tako pokazuje da samo šačica ljudi zapravo koristi toliko hvaljenu umjetnu inteligenciju. U istraživanju je sudjelovalo 12.000 ljudi iz šest zemalja, a najistaknutiji podatak je da u Velikoj Britaniji alate poput ChatGPT-a svakodnevno koriste samo 2 sudionika %.

Među najredovitijim odn prema podacima studije, mladi između 18 i 24 godine smatraju se intenzivnim korisnicima. dr. Richard Fletcher, glavni autor izvješća, rekao je za BBC da postoji veliki jaz između javnog interesa i pompe oko umjetne inteligencije.

Istraživanje je bilo usmjereno na alate generativne umjetne inteligencije. Dakle, do nove generacije proizvoda koji na jednostavne tekstualne naredbe odgovaraju glasovnim, slikovnim, audio ili video odgovorima.

Još od studenog 2022. godine, kada je generativna umjetna inteligencija probila ljudsku svijest s ChatGPT-om, tehnološke kompanije se bore za svoje mjesto pod „suncem umjetne inteligencije“, kako bi se reklo. Kompanije su već uložile milijarde eura u razvoj vlastitih UI alata, platformi i sustava.

Unatoč svim uloženim sredstvima i pažnji, umjetna inteligencija još uvijek nije postala dio svakodnevice i rutine ljudi. "Većina javnosti nije zainteresirana za generativnu umjetnu inteligenciju. 30 % ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu kažu da nikad nisu čuli za najpoznatije proizvode, uključujući ChatGPT“, dodaje dr. Fletcher.

Nova generacija umjetne inteligencije također je potaknula brojne javne rasprave o tome kakvi će biti učinci dotične tehnologije. Optimisti, naravno, tvrde da će omogućiti gospodarski rast, pomoći u otkrivanju revolucionarnih lijekova, ali s druge strane, pesimisti idu toliko daleko da govore o prijetnji čovječanstvu.

Istraživači su pokušali sveobuhvatno uhvatiti što javnost misli i otkrili su:

• većina vjeruje da će umjetna inteligencija imati veliki utjecaj na društvo u sljedećih pet godina, posebno u području vijesti, medija i znanosti;
• većina također očekuje da će im generativna umjetna inteligencija poboljšati živote;
• Na pitanje hoće li generativna umjetna inteligencija društvo učiniti boljim ili lošijim, sudionici ankete bili su pesimističniji.

"Nade i strahovi ljudi vezani uz generativnu umjetnu inteligenciju uvelike ovise o sektoru“, rekao je za BBC dr. Fletcher. "Ljudi su nešto pozitivniji prema korištenju generativne umjetne inteligencije u znanosti i zdravstvu, dok ih zabrinjava korištenje ove tehnologije u novinarstvu i medijima. Zabrinuti su i za budućnost rada, odnosno sigurnost posla“, dodaje.

*Nalazi istraživanja temelje se na odgovorima na internetski upitnik u šest zemalja: Argentini, Danskoj, Francuskoj, Japanu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama.