Umjetna inteligencija utjecat će na 40 radnih mjesta % diljem svijeta
Na pragu smo tehnološke revolucije koja bi mogla ubrzati produktivnost, potaknuti rast i povećati prihode diljem svijeta. Ali također bi mogle zamijeniti poslove i povećati nejednakost.
Brzi napredak umjetne inteligencije osvojio je svijet, izazvao uzbuđenje i zabrinutost te pokrenuo važna pitanja o njezinom potencijalnom utjecaju na globalno gospodarstvo. Neto učinak je teško predvidjeti, jer će umjetna inteligencija utjecati na gospodarstva na složene načine. Ali sa sigurnošću možemo reći da ćemo morati formulirati niz politika koje će nam omogućiti da sigurno iskoristimo veliki potencijal umjetne inteligencije za dobrobit čovječanstva.
Promjena prirode posla
U novoj analizi Međunarodni monetarni fond (MMF) ispituje potencijalni utjecaj umjetne inteligencije na globalno tržište rada. Mnoga su istraživanja predviđala vjerojatnost da će umjetna inteligencija zamijeniti radna mjesta. Ali znamo da će u mnogim slučajevima AI vjerojatno nadopuniti ljudski rad. Analiza Međunarodnog monetarnog fonda pokriva obje sile.
Nalazi su iznenađujući: gotovo 40 posto radnih mjesta u svijetu izloženo je umjetnoj inteligenciji. U prošlosti su automatizacija i informacijska tehnologija općenito utjecale na rutinske zadatke. Jedna od stvari koja izdvaja UI je njegova sposobnost da utječe na visokokvalificirane poslove. Stoga se razvijena gospodarstva suočavaju s većim rizicima od umjetne inteligencije – ali i s više prilika za iskorištavanje njezinih prednosti – u usporedbi s gospodarstvima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju.
Za razvijena gospodarstva, MMF predviđa da umjetna inteligencija može utjecati na oko 60 posto radnih mjesta. Otprilike polovica izloženih poslova može imati koristi od uključivanja umjetne inteligencije, povećavajući produktivnost. Za drugu polovicu, UI aplikacije mogu obavljati ključne zadatke koje trenutno obavljaju ljudi, što bi moglo smanjiti potražnju za radnom snagom, što dovodi do nižih plaća i manjeg zapošljavanja. U najekstremnijim slučajevima neki od tih poslova mogu nestati.
Nasuprot tome, na tržištima u razvoju i zemljama s niskim prihodima očekuje se da će izloženost korisničkom sučelju biti 40 odnosno 26 posto. Ovi nalazi sugeriraju da se tržišta u nastajanju i gospodarstva u razvoju suočavaju s manje izravnih poremećaja od umjetne inteligencije. Istodobno, mnogima od tih zemalja nedostaje infrastruktura ili kvalificirana radna snaga za iskorištavanje prednosti korisničkog sučelja, povećavajući rizik da bi tehnologija na kraju mogla povećati nejednakost među zemljama.
UI bi također mogao utjecati na nejednakost prihoda i bogatstva unutar zemalja. Možda ćemo vidjeti polarizaciju unutar dohodovnih klasa, pri čemu će radnici koji mogu iskoristiti AI vidjeti produktivnost i plaće u porastu, dok oni koji to ne mogu zaostaju. Istraživanja pokazuju da umjetna inteligencija može pomoći manje iskusnim radnicima da brže povećaju svoju produktivnost. Mlađim radnicima može biti lakše iskoristiti prilike, dok se starijim radnicima može teško prilagoditi.
Učinak na dohodak uvelike će ovisiti o tome u kojoj mjeri UI nadopunjuje radnike s visokim dohotkom. Ako UI značajno nadopunjuje radnike s višim primanjima, to može dovesti do nerazmjernog povećanja njihovih prihoda. Osim toga, povećanje produktivnosti tvrtki koje usvajaju korisničko sučelje vjerojatno će povećati kapitalne povrate, što također može koristiti osobama s visokim primanjima. Oba fenomena mogu povećati nejednakost.
U većini scenarija umjetna inteligencija će vjerojatno povećati ukupnu nejednakost, što je zabrinjavajući trend s kojim se kreatori politika moraju proaktivno pozabaviti kako bi spriječili da tehnologija dodatno poveća društvene napetosti. Ključno je da zemlje uspostave sveobuhvatne mreže socijalne sigurnosti i ponude programe prekvalifikacije za ranjive radnike. Čineći to, možemo učiniti prijelaz na umjetnu inteligenciju uključivijim, zaštititi sredstva za život i ograničiti nejednakost.
Uključiv svijet koji pokreće umjetna inteligencija
Umjetna inteligencija se vrtoglavom brzinom uključuje u poslovanje diljem svijeta, što samo dodatno naglašava potrebu za djelovanjem kreatora politika.
Kako bi pomogao zemljama u osmišljavanju pravih politika, MMF je razvio Indeks spremnosti za umjetnu inteligenciju koji mjeri spremnost u područjima kao što su digitalna infrastruktura, ljudski kapital i politike tržišta rada, inovacije i ekonomska integracija te regulacija i etika.
Na primjer, komponenta politike ljudskog kapitala i tržišta rada procjenjuje elemente kao što su godine školovanja i mobilnost na tržištu rada, kao i udio stanovništva obuhvaćenog mrežama socijalne sigurnosti. Komponenta propisa i etike procjenjuje prilagodljivost pravnog okvira zemlje digitalnim poslovnim modelima.
Na temelju indeksa zaposlenici MMF-a ocijenili su spremnost 125 zemalja. Nalazi pokazuju da su bogatija gospodarstva, uključujući razvijena i neka gospodarstva u razvoju, općenito bolje pripremljena za usvajanje umjetne inteligencije od zemalja s niskim dohotkom, iako postoje značajne razlike među zemljama. Singapur, Sjedinjene Američke Države i Danska postigli su najviše rezultate indeksa na temelju dobrih rezultata u sve četiri praćene kategorije.
Na temelju nalaza Indeksa spremnosti za umjetnu inteligenciju, razvijena gospodarstva trebaju dati prednost inovacijama i integraciji umjetne inteligencije dok razvijaju čvrste regulatorne okvire. Ovaj će pristup potaknuti sigurno i odgovorno okruženje korisničkog sučelja i pomoći u održavanju povjerenja javnosti. Za gospodarstva u nastajanju i razvoju, postavljanje čvrstih temelja ulaganjem u digitalnu infrastrukturu i digitalno kvalificiranu radnu snagu trebao bi biti prioritet.
Doba umjetne inteligencije je pred nama i još uvijek je u našoj moći osigurati da ona donese prosperitet za sve.