Prema više od polovice tvrtki u sektoru ugostiteljstva i smještaja, digitalna transformacija nije bitna

Više od dvije petine tvrtki platilo je online oglašavanje

U djelatnostima ugostiteljstva i smještaja (I55 prema SKD 2008) u 2023. godini 66 % zaposlenika i samozaposlenih osoba imalo je pristup internetu za potrebe rada (u EU-27: 51 %). Najveći udio (37 %) tvrtki iz ove djelatnosti koristio je fiksne internetske veze s maksimalnom ugovorom zajamčenom brzinom od najmanje 30, ali manjom od 100 Mbit/s. Na 17 %, to je bio 1 Gbit/s ili više.

Digitalizacija turizma važna je za povećanje dodane vrijednosti i njegovu održivu transformaciju. Podaci i njihovo korištenje također igraju ključnu ulogu - za donošenje odluka i razvoj novih usluga.

Tvrtke s 10 i više zaposlenih i samozaposleni koji su aktivni u promatranim djelatnostima također su u 2023. koristili internet u sljedeće svrhe:

• 90 % imalo je web stranicu (u EU-27: 94 %). 31 % je na njemu oglašavao slobodna radna mjesta ili omogućio elektroničku podnošenje zahtjeva za zapošljavanje. Na 71 % sadržaj na web stranici bio je dostupan na nekoliko jezika.
• 80 % tvrtki imalo je profil na društvenim mrežama (u EU-27: 85 %): 80 % na društvenim mrežama (npr. Facebook, LinkedIn), 55 % na web stranicama za dijeljenje multimedijskog sadržaja (npr. YouTube, Instagram, TikTok, Snapchat) i 5 % blog ili mikroblog (npr. X, Blogspot). 67 % tvrtki koristilo se društvenim medijima za razvoj općeg imidža tvrtke ili plasiranje proizvoda ili usluga.
• 44 % tvrtke platile su online oglašavanje, npr. oglasi na internetskim tražilicama, društvenim medijima (npr. na Googleu, Facebooku, YouTubeu) ili na drugim web stranicama. 42 % koristio je metodu temeljenu na sadržaju web stranice ili pretraživanim ključnim riječima (kontekstualno oglašavanje), 30 % metodu temeljenu na praćenju geolokacije internetskih korisnika i 17 % metodu temeljenu na praćenju prošlih aktivnosti ili profila internetskih korisnika.

Zaposlenici su najčešće provodili analitiku podataka na podacima iz transakcijskih evidencija

Usluge računalstva u oblaku zakupilo je 38 % tvrtki (u EU-27: 46 %). 30 % unajmljeni sigurnosni softver (antivirus, VPN), 27 % uredski softver (uređivač riječi, proračunske tablice), 26 % e-pošta, 19 % pohrana datoteka (sve vrste datoteka, kopije datoteka tvrtke) i financijsko-računovodstveni softver i 16 Usluge hostinga baze podataka tvrtke %.

Digitalizacija poslovnih procesa i korištenje podataka:

• Petina poduzeća koristila je softversko rješenje ERP (Enterprise Resource Planning) za razmjenu informacija između različitih područja rada (u EU-27: 36 %).
• 14 % koristilo je softver za upravljanje odnosima s kupcima (CRM) (u EU-27: 35 %).
• U 13 % tvrtki zaposlenici su provodili analitiku podataka (u EU-27: 34 %). U slučaju 13 % tvrtki to se temeljilo na podacima iz transakcijskih evidencija (podaci o prodaji, plaćanjima, npr. podaci iz ERP-a, o online prodaji), 11 % provodi analitiku podataka o kupcima (npr. podaci o kupnjama kupaca, njihovoj lokaciji, preferencije, dana mišljenja ili pretraživanja) i 5 % o podacima s društvenih medija.
• 4 % poduzeća koristila su rješenja poslovne inteligencije (BI) (u EU-27: 16 %).

Nedostatak znanja u tvrtki među glavnim razlozima nekorištenja tehnologija umjetne inteligencije

3 tvrtke % koristile su tehnologije umjetne inteligencije (AI) (u EU-27: 6 %). Najčešće korištena UI tehnologija bila je prepoznavanje objekata ili ljudi na temelju slike, npr. proizvod, otisak prsta, lice, prepoznavanje predmeta (3 %). UI se najčešće koristio za zaštitu i sigurno korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije (80 % tvrtki koje su koristile UI).

Među tvrtkama koje ne koriste UI (97 %), 11 % već je razmotrilo mogućnost korištenja istog. Među najčešćim razlozima nekorištenja svi su naveli: nedostatak odgovarajućeg znanja u tvrtki, nekompatibilnost s postojećim softverom ili sustavima, zabrinutost u vezi s kršenjem zaštite podataka i privatnosti te nejasne pravne posljedice, npr. o odgovornosti za štetu nastalu uporabom umjetne inteligencije. 94 % navela je probleme s dostupnošću ili kvalitetom potrebnih podataka, 56 % etička pitanja, a polovica je navela pretjerane troškove. 44 % tvrtke smatraju da im UI tehnologije nisu korisne.

Više prihoda ostvareno rezervacijama putem online booking platformi nego putem vlastite web stranice

U 2022. godini 56 % tvrtki u djelatnosti I55 ostvarilo je prihod od online prodaje - rezervacija primljenih putem interneta (u EU-27: 72 %): 44 % putem vlastite ili web stranice matične tvrtke (u EU-27: 63 %) i 54 % putem online booking platformi (u EU-27: 61 %).

Godine 2022. tvrtke su ostvarile 14,2 % svojih prihoda (bez PDV-a) putem internetske prodaje: 7,0 % putem vlastite web stranice ili web stranice matične tvrtke i 7,2 % putem online platformi za rezervacije. 5,0 % prihoda ostvareno je rezervacijama primljenim iz Slovenije, 6,8 % iz zemalja članica EU i 2,4 % iz ostalih zemalja.

Više od polovice tvrtki smatra da digitalna transformacija nije nužna za uspješno poslovanje

U 2023. godini gotovo tri četvrtine tvrtki u ugostiteljstvu i smještaju susrelo se s različitim problemima u digitalnoj transformaciji poslovanja (72 %).

Na 51 % nije bilo moguće brzo prilagoditi upravljanje tvrtkom ili poslovanje promjenama u okruženju, npr. nije bilo moguće eksperimentirati s korištenjem digitalnih tehnologija, 49 % tvrtki nema financijskih sredstava, 46 % tvrtki nema odgovarajućih kadrova ili vještina u ovom području ili čelni ljudi odgovorni za ključne procese nemaju dovoljno znanja o mogućnostima digitalnih tehnologija. U 43 poduzeća % poslovni procesi unutar poduzeća nisu povezani.
Više od polovice (56 %) tvrtki smatra da digitalna transformacija nije nužna za uspješno poslovanje tvrtke.

Među zaposlenicima u ugostiteljstvu dominiraju oni s osnovnim digitalnim vještinama

Godine 2023. 47 osoba % u dobi od 16 do 74 godine imalo je barem osnovne digitalne vještine. Među zaposlenima u području I Ugostiteljstvo bilo je 52 % (u EU-27: 58 %) (I55 i I56 prema SKD 2008). U 21 % te su vještine bile vrlo dobro razvijene (u EU-27: 26 %), 31 % imao je osnovne vještine (u EU-27: 32 %), 23 % bile su manjkave (u EU-27: 20 %), 14 % niske (u EU-27: 12 %) i 3 % vrlo niske digitalne vještine (u EU-27: 5 %). 8 % zaposlenika u ovom području nije imalo digitalne vještine (u EU-27: 5 %).