Lezite, sjednite, odmorite se: vaš mozak treba odmor

Dobro utemeljena istraživanja pokazala su da niska razina svakodnevnog stresa može uzrokovati toliko intenzivno trošenje fizioloških sustava našeg tijela da naše stanice brže stare, kaže Epel, jedan od autora knjige "The Telomere Effect". Epel je dodao: "Intervencije koje se temelje na pomnosti mogu usporiti biološko starenje prekidanjem kroničnog stresa, dajući nam slobodu da se nosimo s teškim situacijama bez trošenja i habanja – i dopuštajući našim tijelima da se odmore."

Istraživanja su pokazala mnoge dobrobiti za zdravlje mozga, čak i one kratke.

Mala studija objavljena u časopisu Cognition otkrila je da su se oni koji su uzimali kratke pauze mogli bolje usredotočiti na zadatak u usporedbi s onima koji nisu uzimali pauzu. Trajna stimulacija, sugeriraju autori studije, može uzrokovati da se naš mozak navikne na neku aktivnost, zbog čega je na kraju smatramo nevažnom.

Meta-analiza iz 2022. objavljena u časopisu PLOS One ispitala je kako "mikro-prekidi" mogu utjecati na dobrobit. Pregled postojećih istraživanja pokazao je da pauze od samo 10 minuta mogu povećati snagu i smanjiti umor.

Razdoblja odmora mogu biti posebno korisna tijekom dugih radnih dana. Godine 2021., kada su mnogi Amerikanci cijelo vrijeme radili na daljinu, Microsoft je proveo studiju koja je pratila dvije grupe ljudi: prva je imala uzastopne Zoom sastanke, a druga grupa je uzimala 10-minutne pauze za meditaciju između sastanaka. Microsoft je koristio elektroencefalogram (EEG) za praćenje aktivnosti mozga 14 sudionika istraživanja.

U prvoj skupini "Ono što vidite je mozak ispunjen kortizolom i adrenalinom," kaže Celeste Headlee, novinarka i autorica knjige Do Nothing: How to Break Away From Overworking, Overdoing, and Underliving. "Umorni su, pod stresom, vjerojatno razdražljiviji i vjerojatno manje suosjećajni." Druga grupa? "Možete jasno vidjeti razliku [prekidi] čine", kaže on. – Mozak je taj koji je opušten.

Zamka pametnog telefona

Velika je razlika između odmora i dosade: prvo je nužna stvar koja nas okrepljuje, dok je drugo neugodno stanje u kojem želimo raditi nešto drugo, kaže Andreas Elpidorou, profesorica filozofije na Sveučilištu Louisville koja proučava dosadu.

"Dosada je ono što doživljavamo kada nas naš zadatak ili situacija ne angažira dovoljno ili adekvatno kognitivno – ne zanima nas dovoljno, ne stimulira, ne drži našu pažnju ili nam nema smisla”, kaže on.

Kad nam je dosadno, primamljivo je posegnuti za telefonom jer je to jednostavan način da pobjegnemo od tog neugodnog osjećaja.

Iako u tome nema ništa loše (svi to radimo), nije rješenje za dosadu jer je pasivna aktivnost, kaže James Danckert, profesor kognitivne neuroznanosti na Sveučilištu Waterloo u Ontariju, Kanada, i koautor knjige “Out of My Skull: The Psychology of Boredom”. Danckert je dodao: "Dosada zaista želi da budete namjerni u nečemu što je važno."

Nedavno su se pojavila nova istraživanja koja pokazuju negativne učinke koje naši mobiteli mogu imati na naše zdravlje. Ovisnost o pametnim telefonima (za koju Danckert kaže da pogađa 4 do 8 posto ljudi) u porastu je diljem svijeta. Povezan je s fizičkim zdravstvenim problemima kao što su naprezanje očiju i degeneracija vratnog diska, kao i s tjeskobom i depresijom. Neka nedavna istraživanja također sugeriraju da može utjecati na strukturu našeg mozga: dvije studije su otkrile da je ovisnost o pametnom telefonu povezana s manjim integritetom bijele tvari i manjim volumenom sive tvari u mozgu.

Problem koji nije došao s modernim dobom

Naša nemogućnost odmora nije novi problem.

U popularnoj knjizi o svjesnosti iz 1994., "Gdje god ideš, tu si." Jon Kabat-Zinn je rekao da sve naše budne sate ispunjavamo užurbanošću, radom i samoometanjem. "Život nam ovih dana daje malo vremena za postojanje osim ako namjerno ne iskoristimo priliku”, napisao je.

U klasiku Henryja Davida Thoreaua iz 1854. “Walden”—koji je rezultat više od dvije godine provedenih u kolibi u blizini Walden Ponda, Massachusetts—napisao je: “Nije dovoljno biti zauzet. I mravi imaju posla. Pitanje je: 'Čime smo zauzeti?".

Većina Amerikanaca razmišlja o odmoru kao o nečem dodatnom ili upuštajućem - poslastica koju treba zaslužiti tek nakon što su svi produktivni zadaci dovršeni, kaže Amber Childs, psihologinja i izvanredna profesorica na Odjelu za psihijatriju na Medicinskom fakultetu Yale. No istraživanja pokazuju suprotno: odmor je osnovna ljudska potreba.

Uključite odmor u svoju dnevnu rutinu

Resetirajte svoj um i tijelo uz ova tri savjeta.

Usredotočite se ni na što. Childs kaže da biste tijekom pauza trebali biti odmorni, regenerirani i puni energije. To može biti jednostavna aktivnost poput opuštanja uz vatru ili sjedenja u prirodi. Važno je pustiti svoj um da luta.

Počnite postupno. Mirno sjediti 30 minuta dnevno je odlično, ali ne za svakoga. Počnite s malim: Sljedeći put kada budete čekali dostavu hrane ili prijevoz kući, ne radite ništa. Umjesto toga, jednostavno postojati.

Kad ste u nedoumici, lezite. Epelovo istraživanje ispitalo je dobrobiti dubokog odmora, oporavljujućeg stanja koje može poboljšati naše fizičko i psihičko blagostanje. Duboki odmor možete postići jogom i pažljivom meditacijom, ali Epel kaže da je najbolja metoda jednostavno ležati na podu.