Kvantna pohrana za 1000 puta veću gustoću podataka

Riječ "kvant" svoje je pravo značenje dobila u posljednjim godinama 20. stoljeća. Danas praktički svaki dan možemo čuti nešto novo na ovom polju. Kada počnemo govoriti o "kvantu" u području računalstva, približavamo se doista dramatičnim promjenama koje će oblikovati eru koja dolazi.

Kvantno računalstvo je tehnologija koja se temelji na principima kvantne teorije, koja objašnjava prirodu energije na razini atoma. Kvantna računala danas sadrže desetke qubita (kvantnih bitova). Svaki qubit postoji u superpoziciji nula i jedinica (tj. qubit ima "različit od nule" broj šansi da bude nula ili jedinica) dok se ne izmjeri. Razvoj qubita ima implikacije za rukovanje ogromnim podacima i postizanje do sada nedostižnih razina računalne učinkovitosti, što ima ogroman potencijal za kvantno računalstvo.

Inženjeri s Fakulteta za molekularno inženjerstvo u Chicagu (Pritzker School of Molecular Engineering i Argonne National Laboratory) dokazali su da se kvantno računalstvo može koristiti i za potrebe pohrane podataka. U tu svrhu korišteni su kristali magnezijevog oksida s rijetkim elementima, a podaci se pohranjuju pomoću fotona različitih valnih duljina. Rezultat svega toga su memorijski mediji koji bi u budućnosti mogli pohraniti i do 1000 puta više podataka nego što se danas može pohraniti.

Iako pohrana podataka s kvantnim računalom mnogo obećava, na to će se morati još malo pričekati. Trenutna tehnologija još nije spremna za ovu vrstu pohrane podataka. Pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da za pohranjivanje podataka prostor mora biti ohlađen gotovo na apsolutnu nulu.