Korištenje umjetne inteligencije, robota i mjerača aktivnosti na radnom mjestu negativno utječe na kvalitetu života

Velika studija Instituta za budućnost rada iz Londona pokazuje da je izloženost novim tehnologijama poput uređaja za praćenje aktivnosti, robota i softvera s umjetnom inteligencijom negativno utjecala na kvalitetu ljudskog života. U istraživanju je sudjelovalo više od 6000 ljudi, a istraživače je prvenstveno zanimao utjecaj četiriju skupina tehnologija koje su sve popularnije na ljudski život.

Autori studije otkrili su da što su zaposlenici više izloženi trima od ovih kategorija - softveru temeljenom na tehnologiji umjetne inteligencije i strojnog učenja, uređajima za praćenje kao što su uređaji za praćenje aktivnosti i robotici - to je njihovo zdravlje i opća dobrobit lošiji. S druge strane, korištenje ICT tehnologija koje su već duže vrijeme prisutne, poput prijenosnih računala, tableta i komunikacijskih aplikacija na radnom mjestu, pokazalo je pozitivniji utjecaj na dobrobit sudionika istraživanja.

"Ustanovili smo da s većom učestalošću korištenja i interakcije ICT tehnologije raste kvaliteta života, dok opada s većom učestalošću korištenja novijih tehnologija na radnom mjestu.“, napisali su u izvješću istraživanja. Iako autori nisu izravno istraživali uzroke, istaknuli su da su njihovi rezultati u skladu s nalazima prethodnih istraživanja koja su pokazala da "nove tehnologije ovog tipa mogu izazvati nesigurnost u pogledu sigurnosti posla, povećati opterećenje, dovesti do rutinizacije i gubitka osjećaja smisla obavljenog posla, kao i gubitka autonomije, a sve to utječe na opću dobrobit zaposlenika".

Ekonomisti Goldman Sachsa procjenjuju da bi do 2030. zbog automatizacije moglo nestati 300 milijuna radnih mjesta diljem svijeta. Ponajviše zbog brzog razvoja generativne umjetne inteligencije, mnoge će se uloge i poslovi radikalno promijeniti, kažu.

dr. Magdalena Soffia, glavna autorica istraživanja, kaže da problem nije nužno sama tehnologija, već način na koji se ona koristi. "Ne želimo tvrditi da postoji neka vrsta determinizma u načinima na koje tehnologija utječe na ljudsko blagostanje. Tvrdimo da sve ovisi o kontekstu: o mnogim strukturnim čimbenicima, uvjetima okoline, načinu na koji je dizajniran i kako se koristi. Dakle, puno ljudskih odluka“, kaže dr. Sofija.

Kao dodatno pojašnjenje, ponudila je obrazloženje da su istraživači u ovoj konkretnoj studiji koristili vrlo široko prihvaćen model mjerenja kvalitete života EuroQoL EQ-5D-3L. To pokriva čimbenike kao što su mobilnost, mentalno zdravlje i razina boli. "Htjeli smo uhvatiti višedimenzionalni pogled na ono što se događa u smislu kvalitete života. Zato smo koristili ovaj model koji je odobrio javnozdravstveni sektor u Velikoj Britaniji”, dodala je.

Zašto malo „klasičniji“ ICT pozitivno utječe na ljudski život? Soffia u ovom području vidi jedan od potencijalno mogućih mehanizama koji pomaže olakšati radne procese i posljedično podići razinu učinkovitosti. To zauzvrat kod ljudi podiže osjećaj postignuća.

Upravo suprotno vidljivo je u području mjerača aktivnosti i drugih tehnologija praćenja. Primjerice, sindikati već neko vrijeme upozoravaju na negativne učinke ove tehnologije na učinkovitost zaposlenika.

Stoga mnogi stručnjaci kao odgovor na ovu studiju ističu važnost regulacije područja umjetne inteligencije. Jer u suprotnom bismo mogli doći do točke u kojoj umjetna inteligencija svijet rada pretvara u opresivan i nezdrav svijet.