Kako Slovenci gledaju na umjetnu inteligenciju?

Javna agencija za znanstvena istraživanja in inovacije Republike Slovenije, zajedno s Ministarstvom za digitalnu transformaciju, podržala je ciljni istraživački program Utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada Fakulteta za upravu i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani.

Prvi dio projekta uključuje istraživanje motivacije i prihvaćanja umjetne inteligencije (AI) i informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u različitim sektorima, kao i strukture digitalnih kompetencija i uloge digitalnih vještina u budućnosti svaki sektor. U drugoj fazi projekta cilj je bio analizirati nacionalne i međunarodne politike, nacionalne i međunarodne prakse te ulogu platformi u budućnosti sektora. Cilj treće, zasad posljednje, faze je uz pomoć istraživanja definirati i evaluirati potencijal umjetne inteligencije i ICT tehnologija u budućnosti.

U anketi koja je provedena u trećem dijelu Ciljanog istraživačkog programa (CRP) (25.5.2023. - 25.8.2023.) sudjelovao je 1041 ispitanik, od kojih je 432 djelomično ili u potpunosti ispunilo anketu. Anketu su ispunila 192 muškarca i 238 žena. Većina ispitanika (93 %) bila je u dobi između 21 i 60 godina. Većina, čak 70 ispitanika %, ima završenu najmanje višu ili visoku stručnu spremu. Većina ispitanika zaposlena je u privatnom sektoru (61 %), dok 38 % radi u javnom sektoru.

Rezultati ankete pokazali su da je većina ispitanika (75 %) upoznata s pojmom umjetna inteligencija, a manje od polovice (42 %) ispitanika identificiralo se kao korisnici AI tehnologija. Taj je udio nešto veći među muškarcima nego među ženama. Korištenje UI tehnologija raste s obrazovanjem, s najvećom upotrebom UI tehnologija među rukovoditeljima.

Ispitanici smatraju da je udio tvrtki koje koriste UI tehnologije veći u privatnom nego u javnom sektoru, te iznosi 31 % u privatnom sektoru i 20 % u javnom sektoru. Istraživanje je također pokazalo da se mišljenja ispitanika o tome koliko tvrtki koristi UI tehnologije razlikuju ovisno o tome rade li ispitanici od kuće ili ne. Ispitanici koji rade od kuće smatraju da 48 % tvrtki koristi UI tehnologije, dok oni koji rade kod poslodavca smatraju da samo 22 % organizacije koriste te tehnologije.

Primjetno je da se u organizacijama s većim brojem zaposlenika povećava i vjerojatnost korištenja UI tehnologije na poslu. Korištenje ovih tehnologija uglavnom je zamijenilo rutinske i dijelom fizički zahtjevne poslove, dok su ispitanici nakon implementacije UI tehnologija obavljali složenije poslove. Ispitanici se slažu da im je nakon implementacije UI tehnologija rad postao brži, a također su naučili nove vještine, dok je utjecaj na kvalitetu proizvoda ostao gotovo nepromijenjen.

Više od 60 % ispitanika očekuje da će koristiti UI tehnologije na poslu u sljedećih deset godina, dok gotovo 50 % vjeruje da će te tehnologije imati pozitivan utjecaj na zaposlenike u njihovoj industriji. Više od 33 ispitanika % strahuje da će korištenje UI tehnologija imati negativan utjecaj na njihove plaće. Zanimljivo je, međutim, da manje od 4 ispitanika % vjeruje da će zbog ovih tehnologija izgubiti posao u sljedećih deset godina.

Istraživanje također pokazuje da se 27 % menadžmenta organizacija savjetuje sa zaposlenicima o korištenju novih tehnologija, pri čemu većina ispitanika smatra da bi bilo razumno koristiti UI tehnologije s ograničenjima, posebice za ocjenu radne uspješnosti i dobrobiti zaposlenika.

AI se pojavljuje kao ključni pokretač budućnosti rada, a njegovo usvajanje usko je povezano s ekonomskim pokazateljima kao što su bruto domaći proizvod po glavi stanovnika i Indeks digitalne ekonomije i društva (DESI). U zemljama s boljim ekonomskim statusom i višim DESI indeksom vidimo intenzivnije ulaganje u AI, što pak katalizira tehnološki razvoj. Sličan trend pozitivnog prihvaćanja UI bilježi i Republika Slovenija, gdje se, u skladu s drugim zemljama OECD-a, bilježe značajna poboljšanja u područjima radne uspješnosti i općeg blagostanja zaposlenika. Iako se očekivanja glede ekonomske sigurnosti razlikuju među pojedincima, obrazovanje ostaje ključni stup za napredak i uspješnu integraciju korisničkog sučelja u različite sektore. Posebno u uslužnim i znanstvenim industrijama, umjetna inteligencija pokazuje svoj potencijal za povećanje učinkovitosti, što naglašava nužnost ciljanog obrazovanja i proaktivnih politika kako bi se osigurala skladna integracija umjetne inteligencije u radna okruženja.

Mjerom Nacionalnog strateškog plana Ministarstvo za digitalnu transformaciju pomoći će podizanju kompetencija slovenskih poduzeća na području umjetne inteligencije, namijenjenih razvojnim grupama i menadžmentu poduzeća. Time se želi pružiti odgovarajuće znanje i svijest o uvođenju AI u poslovanje tvrtki te osigurati pravni i etički okvir za razvoj, uvođenje i korištenje AI tehnologija. Planirano financiranje pokriva najmanje 8 seminara za razvojne grupe, 12 seminara za menadžere poduzeća i 20 seminara o pravnom i etičkom okviru UI-a, ukupne vrijednosti 1.000.000 EUR u razdoblju 2024.-2025.

Izvor: Ministarstvo digitalne transformacije