Gotovo tri četvrtine mladih susrelo se s neistinitim ili sumnjivim informacijama ili sadržajima na internetu

Više od polovice starijih koristilo se internetom nekoliko puta dnevno

U 1. kvartalu ove godine 90 % osoba (u 2022.: 89 %) u dobi od 16 do 74 godine koristilo se internetom, 87 % svaki dan ili gotovo svaki dan (u 2022.: 86 %) i 85 % nekoliko puta dnevno. Potonjih je najviše bilo među mladima ili 16-24-godišnjaka (99 %), a najmanje u dobnoj skupini 65-74 (55 %; 2022.: 51 %). 8 stanovnika % nikad nije koristilo internet (2022.: 9 %).

Za pristup internetu najčešće se koristio pametni telefon (87 %) - među svim osobama od 16 do 34 godine, a 56 % u skupini od 65 do 74 godine (u 2021.: 49 %). Internetu je pristupilo 47 stanovnika % putem prijenosnog računala, 35 % putem stolnog računala, 18 % putem tableta i isto toliko putem drugih uređaja, npr. pametni TV, pametni zvučnik, igraća konzola ili e-čitač.

Pristup internetu od kuće imala su 94 % kućanstva s barem jednim stanovnikom (2022.: 93 %).

77 stanovnika % koristilo je internet za pronalaženje informacija o robi ili uslugama, 69 % za čitanje online vijesti, novina ili časopisa, 63 % koristilo je internetske društvene medije kao što su Facebook, Snapchat, Instagram i TikTok, a 61 % e-usluge bankarstva. Petina (20 %) objavila je ili lajkala mišljenja o društvenim ili političkim temama.

57 stanovnika % obavilo je poziv ili video poziv putem programa kao što su Skype, Zoom i Viber, a 51 štićenik % informacije o zdravlju tražilo je na internetu. U odnosu na 2021. godinu, kada je proglašena epidemija covida-19, oba udjela su smanjena.

Više od polovice stanovništva vidjelo je neistinite ili sumnjive informacije ili sadržaje

53 stanovnika % (ili oko 826.820) vidjelo je neistinite ili sumnjive informacije ili sadržaj na web stranicama s vijestima ili društvenim medijima, npr. tekst, video, slika. Među mladima, 73 % se susrelo s takvim informacijama ili sadržajem.

Od onih koji su primijetili neistinite ili sumnjive informacije ili sadržaje, 36 % (to je oko 295.450 ljudi) potvrdilo je njihovu istinitost. Najviše ih je bilo među mladima (50 %), a najmanje među 55-64-godišnjacima (23 %).

Istinitost lažnih informacija ili sadržaja provjeravana je na različite načine (moguće je bilo više odgovora). Većina njih, 78 %, provjerila je izvore podataka ili tražila druge informacije, npr. na drugoj web stranici s vijestima ili Wikipediji. Njih 38 % koristilo se drugim, off-line izvorima podataka ili su o informacijama razgovarali s drugim osobama, ali ne putem interneta, njih 34 % pratilo je ili sudjelovalo u raspravi o istinitosti takvih informacija na internetu.

Preostalih 64 stanovnika % (ili oko 531.370) koji su vidjeli lažne ili sumnjive informacije ili sadržaj na web stranicama s vijestima ili društvenim medijima, nisu provjerili njihovu istinitost. Razlozi za to bili su različiti (moguće je bilo nekoliko odgovora). Gotovo polovica njih već je znala da je informacija, sadržaj ili izvor nepouzdan (71 %), 16 % nije imalo odgovarajuće znanje (npr. nisu znali provjeriti informaciju ili im je to bilo prezahtjevno), 21 % međutim, njihova autentičnost nije provjerena iz drugih razloga.

Pojedinci su najčešće meta poruka mržnje ili ponižavajućih poruka na internetu zbog svojih političkih ili društvenih uvjerenja

Lažne informacije i govor mržnje postali su dio online sadržaja i društvenih mreža. U 1. tromjesečju ove godine 44 stanovnika % primijetilo je na internetu poruke mržnje ili ponižavanja prema određenim skupinama ili pojedincima, npr. u društvenim medijima, blogovima, videozapisima, web stranicama s vijestima (uključujući odjeljke s komentarima). Udio takvih bio je najveći u dobnim skupinama 25–34 godine (57 %) i 16–24 godine (53 %), a najmanji u skupini 65–74 godine (26 %).

Među onima koji su se susreli s gore navedenim porukama mržnje većina je primijetila da su pojedinci ili skupine bili ciljani zbog svojih političkih ili društvenih uvjerenja (81 %). Gotovo polovica (45 %) smatra da su ciljani zbog svoje seksualne orijentacije (LGBTIQ+), 43 % zbog svoje rase ili etničkog podrijetla, a 42 % zbog svojih vjerskih uvjerenja.