Slovenija je napravila zamjetan napredak na području e-uprave i pokrivenosti internetom

U utorak, 2. srpnja, Europska komisija objavila je drugo izvješće o stanju digitalnog desetljeća (prije: DESI), koje pruža sveobuhvatan pregled napretka prema digitalnim ciljevima postavljenim za 2030. u političkom programu Digitalnog desetljeća. Kao i prošle godine, izvješće ne sadrži usporedni poredak zemalja članica na ljestvici uspješnosti, već za svaku od zemalja identificira njezine jake strane digitalne transformacije, dok istovremeno jasno usmjerava područja u kojima su potrebne dodatne mjere . Ove godine izvješće po prvi put uključuje i analizu nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće.

U priopćenju Ministarstva digitalne transformacije jasno je da je Slovenija u posljednjih godinu dana postigla izniman napredak na području e-uprave, uključujući implementaciju nacionalne sheme e-identiteta. Slovenija je također postigla visoku razinu zrelosti e-zdravstva, s pristupom e-zdravstvenim kartonima ocijenjenim s 87,6 od 100 bodova. Ovo postignuće stavlja Sloveniju na čelo digitalne transformacije u zdravstvenom sektoru u Europi.

Na području povezivosti Slovenija se ističe zamjetnim napretkom u 5G pokrivenosti i visokom razinom pokrivenosti optičkim vlaknima do objekata. Sa 78,5 posto kućanstava koja imaju pristup optičkim vezama, Slovenija uvelike nadmašuje prosjek EU koji iznosi 64 posto. Ova postignuća pozicioniraju Sloveniju kao vodeću silu u naporima za digitalnu povezanost.

U području povezivosti, Europska komisija preporučuje nastavak i dopunu mjera za rješavanje izazova 5G povezivosti, posebno u ruralnim područjima, dodatno osiguravajući pristup novim sudionicima za provedbu inovativnih aplikacija i ubrzavajući uvođenje neovisnih 5G jezgrenih mreža.

Dodatne mjere

Unatoč izvanrednim postignućima u nekoliko područja, izvješće također ističe područja u kojima su potrebne dodatne mjere. Slovenija se mora usredotočiti na poboljšanje digitalne transformacije poduzeća i jačanje digitalnih kompetencija stanovništva. U Sloveniji postoji veliki nedostatak stručnjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (ICT), a mnoga se poduzeća suočavaju s poteškoćama pri zapošljavanju, što ukazuje na kritičan jaz na digitalnom tržištu rada.

Kako bi unaprijedili digitalnu pismenost stanovništva, Ministarstvo digitalne transformacije u tijeku je niz projekata. Prošle godine više od pet tisuća ljudi sudjelovalo je u edukacijama za unapređenje digitalnih kompetencija djece i mladih (ove godine se očekuje trostruko veći broj), preko 23 tisuće ljudi sudjelovalo je u edukacijama za povećanje digitalnih kompetencija u 2023. godini ( ove godine očekuju sličan broj), digitalne vještine jačali su prilagođeno uz pomoć Mobile Heroesa (ove godine očekuju nešto veći broj), a tu su i Digi info točke na 162 lokacije diljem zemlje koje nude savjete te podrška stanovnicima u korištenju digitalnih javnih usluga.

Ministarstvo je trenutno u procesu uspostave centara kompetencija u području tehnologija čipova i poluvodiča te umjetne inteligencije, što će imati blagotvoran učinak na promicanje i prijenos vrhunskih tehnoloških kompetencija i sposobnosti u područjima podrške gospodarstvu. , znanstvenoistraživačke, razvojne i inovacijske aktivnosti u Sloveniji, sve to, a posljedično i na digitalnu pismenost stanovništva, broj ICT stručnjaka i digitalnu intenzivnost gospodarstva.

Izvješće otkriva da, s obzirom na trenutni scenarij, zajednički napori država članica neće dosegnuti razinu ambicija EU-a do 2030. I na nacionalnoj i na razini EU-a bit će potrebna dodatna ulaganja za postizanje postavljenih ciljeva, posebice u područja digitalnih vještina, visokokvalitetne povezanosti, korištenja umjetne inteligencije i analitike podataka u tvrtkama, proizvodnje poluvodiča i startup ekosustava.

Izvješće poziva države članice da budu ambicioznije u postizanju ciljeva Digitalnog desetljeća. Ministarstvo digitalne transformacije vjeruje da je Slovenija svojim postignućima već pokazala da može postati vodeća država na području digitalne infrastrukture, poduzeća, vještina i javnih usluga, što će biti ključno za budući gospodarski prosperitet i društvenu koheziju zemlje. EU.

Na 14. mjestu među EU27 zemalja

Prema najnovijim rezultatima redovite usporedne analize razvoja usluga e-uprave u Europskoj uniji 2024. („E-Government Benchmark“), Slovenija je zauzela 14. mjesto među EU27 zemalja. Mjerenja su provedena u studenom i prosincu 2023. godine.

Redovita analiza "E-Government Benchmarka" važan je alat za strateško planiranje i upravljanje digitalnom transformacijom javnih usluga. Prikazuje napredak pojedinih zemalja u postizanju ciljeva EU digitalnog desetljeća, usporedbu s drugim zemljama te uključuje i primjere dobre prakse u EU. Sa nalazima zemlje mogu pomoći jedna drugoj u planiranju aktivnosti i resursa te u evaluaciji učinaka različitih razvojnih projekata i mjera. Ovakve analize omogućuju i razmjenu dobrih praksi, znanja i iskustava među državama te ujednačenije i kvalitetnije usluge javne uprave koje poboljšavaju živote građana i povećavaju konkurentnost gospodarstva.

Korišteni skup životnih događaja također predstavlja ove "ključne digitalne javne usluge", koje su važne sa stajališta ciljeva EU Digital Decade 2030. i sa stajališta ciljeva nacionalne Strategije digitalnih javnih usluga 2030. i strategija Digitalna Slovenija 2030.

Prošle godine stručnjaci Europske komisije analizirali su sljedećih pet životnih događaja:

• Redovno poslovanje tvrtke – spot.gov.si, edavki.durs.si, fu.gov.si, ajpes.si;
• Kretanje – e-government.gov.si, gov.si, ljubljana.si, maribor.si, celje.si, murska-sobota.si, slovenjgradec.si, kranj.si, koper.si, velenje.si, novomesto.si , ptuj.si;
• Prijevoz – e-government.gov.si, gov.si, dars.si, ljubljana.si, maribor.si, kranj.si, visitopker.si, kp-velenje.si, novomesto.si, js-ptuj.si, visitslovenjgradec .si, murska-sobota.si, zpo.si, lpp.si, marprom.si, potniski.sz.si;
• Sporovi male vrijednosti – sodisce.si, eu-drzavljan.si, e-justice.europa.eu;
• Zdravlje – zzzs.si, narocanje.ezdrav.si, zvem.ezdrav.si, zd-lj.si, zd-mb.si, zd-celje.si, zd-ms.si, zd-kranj.si, zdravniskazbornica.si .

Metodologija pokriva četiri ključne dimenzije – usmjerenost na korisnika (dostupnost, upotrebljivost), transparentnost (ponuda usluga, planiranje usluga, osobni podaci), mobilnost (prekogranična) i ključne čimbenike (eID, eDokumenti, registri, eService).

U usporedbi s drugim europskim državama, Slovenija se po razvijenosti usluga e-uprave nalazi oko europskog prosjeka. Prema dvogodišnjem prosjeku glavnih pokazatelja, Slovenija je na 14. mjestu među zemljama EU27 po općoj zrelosti e-uprave. Kao slovenski primjeri dobre prakse navedeni su „prikupljanje podataka na SPOT portalu za obračun naknade plaće za vrijeme privremene odsutnosti s posla zbog zdravstvenih razloga“ i „PLADENJ – zajednička platforma za nacionalnu i prekograničnu razmjenu podataka s UI podrškom“ su ovaj put istaknuti.