Digitalni jezik je jezik modernog vremena! Zašto slovensko obrazovanje to ne uči?

Sudjelovali su u raspravi Izv. dr. Andrej Brodnik, redoviti profesor Fakulteta matematike, prirodnih znanosti i informacijskih tehnologija Sveučilišta Primorska i voditelj RINOS grupe; dr. Boris Horvat, CEO i suosnivač ACEX-a, CEO i suosnivač Abeliuma i supredsjedatelj AmCham Future-Ready Komisije; Izv. dr. Irena Nančovska Šerbec, Odsjek za matematiku i računalstvo Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani i mr.sc. Ajša Vodnik, CEO, AmCham Slovenija i predsjednik AmChams u Europi.

mr.sc. Ajša Vodnik uvodno govoreći da se razumijevanjem i korištenjem tehnologije moramo pripremiti za budućnost jer je ona od vitalnog značaja za sve društvene sektore: „U poslovnoj zajednici AmCham Slovenija svjesni smo potreba gospodarstva i da upravo gospodarstvo može pomoći u stvaranju boljeg društva. Živimo u digitalnom dobu, vremenu kada se sve događa s informacijskim društvom i kada se sve događa tako da moramo razumjeti koje tehnologije koristimo. A ako našoj djeci i mladima ne omogućimo ista znanja i iste mogućnosti kao i ostali njihovi vršnjaci, i mi ćemo kao društvo i gospodarstvo biti zaostali. I ne radi se samo o ekonomiji. Radi se o svakoj industriji koja je važna za naše živote. Od zdravstva do obične trgovine, ako hoćete. Stoga je važno da oni znaju i da mi znamo što su znanja, a što vještine. A uvođenje digitalnog jezika i poznavanje njegovog govora sigurno je temelj da budemo bolje, inovativnije i kreativnije društvo."

Razvojem novih tehnologija i težnjom ka ciljevima digitalne transformacije, razvoj digitalnih kompetencija i nužnost njihovog uključivanja u obrazovanje više nije izbor, već postaje jedan od ključnih fokusa aktivnog oblikovanja budućnosti kako pojedinaca i društva u cjelini. Uvrštavanjem obveznog predmeta digitalni jezik (dosad komuniciran kao računarstvo i informatika - RIN) u sve faze obrazovanja, učenici i studenti će svladao temeljne pojmove informatike i naučio rješavati probleme uz pomoć računalnog (logičkog) razmišljanja. Te će kompetencije moći prenijeti u druga područja svog djelovanja, što će im dati prednost pri traženju posla. Bez sustavnog razvoja digitalnih kompetencija, slovenska mladina neće se moći natjecati s vršnjacima iz drugih zemalja EU i bit će uskraćena za poslove s visokom dodanom vrijednošću. Današnji događaj bio je ključna prilika za iznošenje činjenica i argumenata ZA širu javnost i slovenski medijski prostor.

U svjetlu inicijative Digitalni kompas do 2030.: europski put u digitalno desetljeće, koji se temelji na četiri područja, a to su znanja i vještine, sigurna i održiva digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poduzeća i digitalizacija javne imovine, svjesni smo da je njegov glavni cilj - do 2030. najmanje 80 % svih odraslih osoba u EU trebalo bi imati osnovne digitalne vještine – u Sloveniji to nećemo moći postići bez uvođenja kolegija koji će sustavno pružati znanja iz računalstva i informatike.

Mladi u Sloveniji jako zaostaju za svojim vršnjacima u ostalim članicama EU

Unatoč općem uvjerenju o razvoju digitalnih kompetencija kod mladih, podaci istraživanja iz 2022. godine pokazuju da mladi u Sloveniji jako zaostaju za svojim vršnjacima u ostalim članicama EU. Na sastanku smo naglasili da učenici i studenti imaju problema s visokim obrazovanjem i visokim obrazovanjem, jer moraju odgoditi stjecanje osnovnih znanja RIN-a između 10 % i 20 % vremena. Slovenski školski kurikulum za osnovne i srednje škole trenutačno pokriva samo 0,6 % sadržaja računala i informatike.

Ako ćemo konkretno - mladi u Sloveniji prema razvijenosti digitalnih kompetencija za 7.8 % zaostaju za vršnjacima iz drugih zemalja EU koje su već uvele obvezni predmet sa sadržajem RIN-a u osnovnim i srednjim školama. U Sloveniji 63,4 % osoba u dobnoj skupini od 16 do 24 godine ima osnovne ili više od osnovnih općih digitalnih vještina. Europski prosjek u istoj dobnoj skupini iznosi 71,2 %. Digitalno znanje mladih u Sloveniji ograničeno je na korištenje pametnih telefona za pristup zabavnim sadržajima na društvenim mrežama i komunikaciju. Mnoge europske zemlje već su provele ili su u procesu provedbe reformi pristupa poučavanju digitalnih kompetencija.

dr. Irena Nančovska Šerbec Na današnjoj manifestaciji istaknula je da nitko ne smije biti vlasnik kurikuluma jer je kurikulum usmjeren na razvoj te da nedostaje nastavnika jer nitko ne bira predmet koji ne može predavati, te poručila: „Smatram da je prijeko potrebno uvesti digitalne kompetencije za sve učenike jer one omogućuju uključivanje naših učenika u digitalno društvo. Ali još je važnije uvesti nastavu temeljnih informatičkih sadržaja, a posebno ističem da je potrebno uvesti predmet informatika. U predmetu informatika podučavamo i uvodimo znanja i sadržaje slične onima koje uvode sve napredne zemlje, primjerice zemlje iz našeg okruženja, uključujući Hrvatsku, Češku, Slovačku i druge zemlje. Ti se sadržaji uglavnom odnose na pristupe i znanja u rješavanju problema, uključujući i njihovo definiranje. A te vještine omogućuju znatno više od samih kompetencija usmjerenih na korisnika."

dr. Andrej Brodnik rekao je da ne napredujemo, jer već dugo ta pitanja doživljavamo kao probleme, a ne kao izazove, te upozorio da slovensku mladež trenutno stavljamo u nepovoljan položaj: “Prije 300 godina James Watt izumio je parni stroj. A da bismo ga znali pravilno koristiti, imali smo edukaciju. Obrazovali smo se iz područja fizike i slično. Danas imamo računala, a ta računala prožimaju sve pore našeg djelovanja. Imamo li obrazovanje za njih? Ne! Razumijemo li kako rade? Ne! To se odnosi samo na Sloveniju, što znači da su slovenska djeca sve manje privilegirana u odnosu na svoje vršnjake drugdje u Europi. To je naš problem i to je naša odgovornost”.

dr. Boris Horvat istaknuo da smo na početku nove industrijske revolucije koja će redefinirati profesije. Istaknuo je potrebu za dovoljnim brojem kadrova za razvoj i dizajn digitalnih tehnologija i alata u Sloveniji, te upozorio da će taj proces dugo trajati, tako da već danas moramo krenuti pravim putem: „Na početku smo industrijske revolucije koju podupire digitalizacija, a odnedavno i umjetna inteligencija. Ovo polje se jako razvija i nemamo još puno vremena da odlučimo želimo li osnažiti svoju djecu kako bi u budućnosti mogli ostvarivati svoje ideje zajedno i ravnopravno sa svojim vršnjacima u svijetu ili će samo ostanite sljedbenici i koristite alate koje će drugi razviti. Vjerujem da je za Sloveniju i našu budućnost bitno omogućiti našoj djeci da uče digitalni jezik i da koriste sve alate koji su danas dostupni. "

Došlo je vrijeme da predmeti iz područja računarstva i informatike postanu obvezni predmeti u našim osnovnim školama

Dao je i izjavu za današnji sastanak dr. Uroš Ocepek, UČITELJICA stručnih modula iz područja informatike u Srednjoj tehničkoj i strukovnoj školi Trbovlje, Učiteljica godine 2022. i prva slovenska učiteljica koja je uvrštena među 50 najboljih učiteljica svijeta – na izboru Global Teacher Prize 2023.: „Došlo je vrijeme da predmeti iz područja računarstva i informatike postanu obvezni predmeti u našim osnovnim školama. Posljednja trijada, koja je najvažnija, posebice sa stajališta odlučivanja o karijeri, ne sadrži niti jedan sat iz područja računarstva i informatike. Reći ćete, zato što uvodimo digitalne kompetencije. Digitalne kompetencije uče nas držati olovku. Računalstvo i informatika, a ti nas predmeti uče pisati priče. Kao profesor informatike, zajedno sa svojim učenicima registrirao sam mnoge inovacije. Iz područja virtualne stvarnosti, proširene stvarnosti, umjetne inteligencije pa čak i iz područja mind paintinga. Sve su to naši učenici postigli jer pohađaju program informatike. Narodnim jezikom sustavno uče o područjima informatike […] Ali za sve inovacije morali su imati druga, dublja znanja iz neke druge domene. Zašto? Jer uz pomoć informacijske, komunikacijske tehnologije, računala, ako hoćete, i umjetne inteligencije, inovirali bismo znatno brže. […] I sam sam spreman pomoći, čak iu obnovi i pripremi materijala. U svijetu u kojem tehnologija oblikuje naše svakodnevne živote, kako možemo opravdati što svojoj djeci ne pružamo vještine potrebne za uspjeh? […] Kažemo da smo zemlja inovatora, ali s obzirom na viziju koju trenutno imaju donositelji odluka, uskoro ćemo reći da smo bili zemlja inovatora. Ne želim da Slovenija zaostaje, želim da vodi. Ne samo pratiti svjetske trendove, već ih oblikovati. Međutim, bez sadržaja RIN-a to nećemo moći postići. "

AmCham Slovenija stoga radi u okviru AmCham zagovaranja u suradnji s grupom RINOS kako bi što skorije uvođenje digitalnog jezika (ranije komuniciranog kao računarstvo i informatika - RIN) kao obvezni predmet u osnovnim i srednjim školama. Tema je također istaknuta na događajima Komisije Future Ready i vanjskim događajima koji se odnose na tehnologiju, kibernetičku sigurnost i IT znanost. U sklopu nastojanja dočekali su nas Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo digitalne transformacije.

U sklopu Partnerstva za promjene, mi smo sa širokom grupom partnera podržali napore RINOS grupe koja je već 2016. godine pripremila akcijski plan za uvođenje predmeta digitalni jezik, obuku nastavnika te predvidjela paralelno uvođenje digitalnog kompetencije u svim ostalim predmetima. No, ističemo da samo uvođenje digitalnih kompetencija u postojeće školske predmete neće biti dovoljno. Iako pozdravljamo obnovu nastavnih planova i programa, ona, nažalost, ne predviđa nužno uvođenje novog predmeta po cijeloj vertikali, koji mora postati obveznim dijelom obrazovanja u digitalnom dobu. Jedan od podciljeva strateškog cilja razvoja digitalnog obrazovanja (pismenosti) navedenog u Nacionalnom programu odgoja i obrazovanja za razdoblje 2023. – 2033. predviđa uvođenje obveznog predmeta informatika samo u 5. i 6. razredu. osnovne škole, u ostalim razredima (od 1. do 4. i od 7. do 9. razreda) trebali bi sadržavati samo sadržaje računalstva i informatike. Već smo pozvali odgovorne da se u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnoj školi kao jedna od hitnih mjera prioritetno uvede uvođenje obveznog predmeta računarstva i informatike u osnovne i srednje škole. Poučavanje sadržaja RIN-a u sklopu drugih predmeta pokazalo se neuspješnim jer mnogi učitelji nemaju osnovne vještine za poučavanje sadržaja RIN-a, a kurikularne smjernice su nejasne. Zbog toga je nastava nedosljedna i nedosljedna te ovisi o motiviranosti i snalažljivosti pojedinog učitelja.